Alergijske bolesti

Alergijske bolesti koje se manifestuju različitim lokalnim i sistemskim poremećajima predstavljaju konačne ekspresije spoja antigen – antitelo. Alergijska reaktivnost je normalna (npr. reakcija usled transfuzije nepodudarne krvi, kontakt sa otrovnim bršljanom i sl.).

alergeni

Izvesni oblici alergijske reaktivnosti, međutim,  nastaju samo kod pojedinih članova populacije. Ove bolesti, koje uključuju alergijski rinitis, astmu i atopijski dermatitis, nazvane su atopijske bolesti, a označavaju neobičan oblik reaktivnosti na one supstance koje se smatraju neškodljivim za većinu zdrave populacije, a za koje postoji nepoznata predispozicija i najčešće familijarna incidenca.

Alergeni su antigeni iz okruženja koji pokreću alergijske reakcije. Mogu biti kontaktni (hemikalije, kozmetika, nakit..), lekovi (penicilin..), nutritivni alergeni – hrana (orasi, kikiriki, čokolada, jaja, riba, mleko, konzervansi i aditivi u hrani..) i respiratorni alergeni – inhalacioni (iz unutrašnje sredine, kuće, kao što je prašina i grinje, dlaka domaćih životinja ili iz spoljašnje sredine, kao što su poleni drveća, trava i korova).

Alergija može biti nasledna (ektopijska, atopijska) i javlja se kod osoba sa urođenom (genetskom) sklonošću da na alergene, sa kojima se svakodnevno susrecemo u životu, stvaraju specifičnu vrstu antitela, i stečena koja kod pojedinih osoba može nastati u toku svakodnevnog života, nakon dugotrajnog kontakta sa svakodnevnim ili novim vrstama antigena.

 

Ćelijski mehanizam alergijske reakcije

U telu zdravog čoveka antitela imaju zaštitnu ulogu. Ona brane organizam od bakterija, virusa i infekcija Kod alergičnih osoba imuni sistem pogrešno shvata određeni alergen kao neprijatelja i počinje stvarati antitela da bi se odbranio. Pri prvom kontaktu sa alergenom organizam produkuje  antitela – imunoglobuline klase E. Molekuli imunoglobulina E (IgE) se u organizmu pričvršćuju za mastocite (ćelije prisutne u mnogim tkivima- ispod površine kože, u nosu, očima, plućima i gastrointestinalnom traktu) i za bazofilne granulocite (ćelije koje se nalaze u krvi).

Kada alergen ponovo dospe u organizam, on se kači za IgE pričvršćene za gore pomenute ćelije. Kontakt IgE i alergena predstavlja signal za mastocite i bazofilne granulocite da proizvedu i oslobode snažne inflamatorne materije kao što su histamin, prostaglandini i leukotrieni. Efekat delovanja ovih hemijskih materija na različite delove tela izaziva simptome alergijske reakcije.

Na primer kod alergije na polen mogu se primetiti sledeći simptomi: kijanje, svrab i crvenilo u predelu nosa, grla i očiju; tamni krugovi oko očiju (uzrokovani ograničenim protokom krvi oko sinusa), suzne oči, konjunktivitis, rinitis.

Kako se postavlja dijagnoza?

Postoji više načina za dijagnostikovanje alergiija. Nakon uzimanja porodične anamneze (razgovora sa pacijentom) lekar može zahtevati testove koji će dati precizniju dijagnozu. Danas se u praksi primenjuju :

  • kožni testovi
  • provokativni testovi
  • testovi iz krvi.

Laboratorijske analize za dijagnostikovanje alergija koje se sprovode u Aqualab plus laboratorijama su:

  1. Kompletna krvna slika – koja se određuje na automatizovanim hematološkim analizatorima koji rade na principu flow citometrije ili merenja provodljivosti),

Leukocitarna formula  – broj eozinofila i bazofila kao i broj eozinofila u sluznici nosa (određena na automatizovanim hematološkim analizatorima, odnosno  ručno brojanjem u komori pod mikroskopom).

  1. Koncentracija ukupnih IgE antitela u serumu – metoda ECLIA, merenje emisije svetlosti koja nastaje kao rezultat hemijske reakcije.
  2. Alergijski paneli– Semikvantitativno određivane specifičnih IgE antitela na različite alergene. Test princip- Na nitroceluloznu membranu impregniranu sa specificnim alergenima, nanosi se mala kolicina seruma pacijenta i inkubira na sobnoj temperaturi. Ako u serumu pacijenata postoje specificna IgE antitela, vezace se za specificne alergene impregnirane na nitroceluloznu membranu. Zatim se dodaju anti humana IgE antitela obelezena biotinom. Nakon dodatka konjugata-streptavidin sa alkalnom fosfatazom, inkubacije i odstranjivanja viska konjugata dodaje se supstrat. Intenzitet boje je direktno proporcionalan koncentraciji specificnih antitela u serumu pacijenta.
  3.     U saradnji sa nemackom laboratorijom Synlab-našim poslovnim partnerom u mogucnosti smo da ponudimo i siroku paletu pojedinacnih alergena uradjenih kvantitativnim metodama: kazein, alfa laktalbumin, ambrozija, beta laktalbumin, dlaka macke, dlaka psa, duvan, gluten, med, mleko, pastrmka, pcela, smudj, amoksicilin, saran, grinje, kucna prasina, lidokain, penicilin G/V, rokuronijum, suxamethonium, vecuronium.

Opširnije pogledati link:

http://www.synlab.co.uk/uk/home/about-us/about-us/parameter-index/

 

Vazna je priprema, tj.da se ne konzumiraju antihistaminici bar 5-7 dana pre vadjenja ako postoji mogućnost da se ne ugrozi zdravlje pacijenta.

………………………………………………………………………………………….

 

Kako se leče atopijske bolesti?
Postoje tri osnovna principa u lečenju atopijskih bolesti, a to su:
1. Izbegavanje alergena
2. Uzimanje lekova koji smanjuju simptome (neutrališu aktivne hemijske materije koje oslobađaju mastociti i bazofilni granulociti)
3. Imunoterapija ili kombinacija ovih metoda

Izbegavanje polena je teško ali praćenje sledećih saveta može pomoći:
1. Ispitajte se koje su to biljne vrste na čiji ste polen alergični.
2. Potražite savet lekara koji lekovi će vam olakšati simptome (Zapamtite da većina lekova najbolje deluje ako se primene pre nego što se simptomi pogoršaju).
3. Koristite aeropalinološke izveštaje i prognozu, prema injima organizujte Vašu aktivnost .

Kalendar cvetanja za Srbiju

 

  1. Što je duže moguće boravite u zatvorenom prostoru tokom sezone cvetanja biljaka na čiji polen ste alergični, a kišne dane birajte za šetnju.
  2. Imajte na umu da su dani sa niskom relativnom vlažnošću vazduha i slabim vetrom izrazito pogodni za oslobađanje polena u vazduh.
  3. Nosite sunčane naočare da bi zaštitili oči od polena (najbolji efekat imaju naočare sa štitnicima sa svih strana okvira).
  4. Ne kosite travnjak i zadržite se u zatvorenoj prostoriji kada se to radi (ako ne možete da izbegnete košenje nosite masku).
  5. Često košenje travnjaka će sprečiti cvetanje trave (ipak vodite računa da se trave vremenom prilagode da cvetaju čak i ako ih nisko kosite).
  6. Redovno uređujte zakorovljene površine.
  7. Držite zatvorene prozore na kući a posebno na kolima.
  8. Idealno za hlađenje i provetravanje je upotreba klima uređaja, jer će to znatno smanjiti unos polena.
  9. Ako ne možete priuštiti kola sa klimom, razmislite o ugradnji filtera na sistem za ventilaciju.
  10. Ne boravite u parkovima ili na selu tokom sezone cvetanja biljne vrste na čiji ste polen alergični.
  11. Izbegavajte šetnju pored i kroz zakorovljene površine.
  12. Planirajte svoj odmor tako da izbegnete sezonu cvetanja određenih alergenih biljaka.
  13. Ako ste alergični na polen biljne vrste koja je ispred vašeg prozora, odstranite je.
  14. Da biste odstranili polen sa kose, tuširajte se kad dođete kući.
  15. Često umivajte lice i oči.
  16. Izbegavajte sušenje veša na otvorenom.
  17. Pacijenti koji i uprkos primeni ovih jednostavnih mera predostrožnosti, imaju jake alergijske simptome, treba da razmisle o terapiji desenzitizacije.

Kada počne hladno i vlažno vreme uglavnom prestaju tegobe izazvane alergijom.