Enzimi

Enzimi su proteini koji katališu (ubrzavaju) hemijske procese u organizmu.

Njihova uloga je višestruka, pa su tako nezamenjljivi u digestivnom sistemu gde pomažu organizmu da razgradi složena jedinjenja na jednostavnije molekule (poput glukoze) kako bi omogućili organizmu da ih iskoristi za proizvodnju energije.

Njihova ključna uloga se takođe ogleda i u razgradnji toksina u jetri, kao i u replikaciji DNK.

Enzimi deluju tako što se vezuju za supstrat (molekul na koji će delovati) i na taj način pokreću specifičnu enzimski katalizovanu reakciju. Enzimi i supstrati funkcionišu po principu ključa i brave jer je mesto aktivacije gde se enzim spaja sa suprstratom jedinstveno oblikovano i na njega može prijanjati samo taj konkretan supstrat.

Da bi enzimi obavljali ovu zahtevnu i složenu funkciju, potrebno je da temperatura i kiselost organizma budu idealni. Ukoliko je telesna temperatura niska (ispod 37°C), rad enzima će biti usporen. Kada su kiselost organizma i temperatura visoki, oblik enzima se menja a samim tim se menja i mesto aktivacije pa se oni ne mogu vezati za supstrate. Tada se kaže da je enzim postao denaturisan.

U organizmu postoji na stotine enzima ali se na osnovu katalitičkog delovanja dele na: oksido-reduktaze, tranferaze, hidrolaze, lijaze, izomeraze i ligaze.

Enzimopatija tj. delimičan ili potpuni gubitak funkcije određenog enzima, predstavlja grupu poremećaja u koju spadaju albinizam (gubitak pigmenta melanina), alkaptonurija, fenilketonurija, Tej-Saksova bolest, i galaktozemija.

Dva enzima, tripsin i himotripsin, luče se u pankreasu i naročito su značajni u odbrani organizma od ćelija raka. Ova dva enzima imaju esencijalnu ulogu u razaranju opne malignih ćelija pa je stoga veoma bitno da se rezerve ovih enzima uvek održavaju kroz pravilnu ishranu i zdrav stil života.

Laboratorijskim ispitivanjima enzima dobija se uvid u celokupno stanje organizma i otkrivaju se potencijalna žarišta koja ukazuju na oboljenja srca, jetre, pankreasa i drugih organa.