Humani Papiloma Virus (HPV) detekcija DNK i genotipizacija

Humani Papiloma virus (eng. Human Papillomavirus, HPV) predstavlja grupu virusa koji u organizmu ljudi mogu dovesti do nekontrolisane proliferacije tkiva, odnosno do tumorskog rasta. Kod većine ljudi ne izaziva nikakve probleme. Međutim, određeni tipovi ovog virusa mogu uzrokovati infekcije genitalnog trakta kod muškaraca i žena.
Na osnovu epidemioloških kriterijuma, HPV sojevi se klasifikuju kao:
-
niskorizični sojevi: 6, 11, 40, 42, 43, 44, 54, 61, 62, 67, 69, 70, 71, 74, 81, 90 i 91 — koji retko kad izazivaju lezije koje napreduju do predkarcinomskih promena;
-
sojevi sa višim rizikom (potencijalno visokorizični): 26, 53, 66, 68 i 82;
-
visokorizični sojevi: 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58 i 59.
Niskorizični sojevi u retkim slučajevima dovode do pojave karcinoma, iako nekoliko njih izazivaju bradavice u genitalnom, anusnom predelu ili u ustima ili grlu.
Infekcije ovim tipom virusa su vrlo česte — skoro svi seksualno aktivni pojedinci, bez obzira na pol ili seksualnu orijentaciju, su inficirani nekim tipom HPV virusa nakon nekoliko meseci od prve seksualne aktivnosti.
HPV može biti uzrok kod 6 tipova karcinoma:
-
analnog,
-
cervikalnog,
-
orofaringealnog (karcinom grla),
-
penilnog,
-
vaginalnog
-
i karcinoma vulve.
HPV vakcine mogu da nas zaštite od infekcije HPV tipovima koji izazivaju oboljenja, sprečavaju nastanak velikog broja karcinoma koji nastaju usled HPV infekcije ili od pojave genitalnih bradavica.
Po dostupnim podacima, od 2006. godine u Sjedinjenim Američkim Državama došlo je do smanjenja infekcije HPV tipovima koji izazivaju većinu karcinoma i genitalnih bradavica za 88%, dok su među odraslim ženama, infekcije HPV-om opale za 81%*.
Od 2019. godine, HPV vakcina protiv određenih visokorizičnih sojeva je postala dostupna i u Srbiji.
Statistika i značaj prevencije
Svetska zdravstvena organizacija je objavila da je HPV drugi vodeći uzrok smrtnosti od karcinoma kod žena. Procenjeno je da je HPV uzročnik 630.000 karcinoma godišnje na svetskom nivou.
Cevikalni karcinom je četvrti najčešći oblik karcinoma kod žena, a procenjeno je da je u 2020. godini 342.000 žena izgubilo život od ovog oblika.
U Srbiji:
-
Karcinom grlića materice je drugi vodeći uzrok oboljevanja i
-
četvrti uzrok umiranja od karcinoma među ženskom populacijom,
-
sa preko 1.300 obolelih i približno 500 umrlih žena godišnje.
Dokazano je da je u 99,8% slučajeva uzrok HPV infekcija, a jedini način zaštite jeste prevencija. Redovne kontrole i testiranje vode ka sigurnom smanjivanju šansi od oboljevanja. Otkriven karcinom u ranoj fazi je skoro 100% izlečiv.
https://www.cdc.gov/hpv/parents/vaccine-for-hpv.html
Kako se HPV prenosi?
HPV se prenosi vrlo lako seksualnim putem između partnera. Može se prenositi bilo kojim intimnim kontaktom, uključujući i vaginalni, analni ili oralni odnos. Pravilna upotreba kondoma smanjuje verovatnoću prenosa, ali ga ne sprečava u potpunosti.
Da li HPV infekcija izaziva neke simptome?
U većini slučajeva, imunski sistem se izbori sa infekcijom bez simptoma. Kada se jave bradavice, razlikujemo ih prema tipu HPV-a:

-
Polne (genitalne) bradavice
-
ravne lezije, male izbočine nalik karfiolu ili sitne izbočine nalik na stabljike
-
kod žena: vulva, anus, grlić materice, vagina
-
kod muškaraca: penis, anus
-
-
Uobičajene bradavice
-
grube, izdignute izbočine, uglavnom na rukama i prstima
-
mogu biti bolne i sklone povredama
-
-
Ravne bradavice
-
lezije sa ravnim vrhom, blago izdignute
-
kod dece uglavnom na licu
-
-
Plantarne bradavice
-
tvrde, zrnaste izrasline na petama ili jastučićima tabana
-
Dijagnostika HPV infekcije
Postoji više metoda, ali najpouzdanija je detekcija DNK molekula HPV-a putem PCR metode.
U Aqualab laboratorijama:
-
koristi se savremena tehnologija za izolaciju DNK
-
detektuje se 17 visokorizičnih genotipova:
16, 18, 26, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 53, 56, 58, 59, 66, 68 i 82 -
i 17 niskorizičnih genotipova:
6, 11, 40, 42, 43, 44, 54, 61, 62, 67, 69, 70, 71, 74, 81, 90 i 91 -
Uzorci:
-
žene: cervikalni bris
-
muškarci: uretralni bris
-
-
Rezultati: do 5 radnih dana
Šta možemo preduzeti kako bismo se zaštitili?

Redovna, godišnja kontrola je ključ prevencije.
Preporučuje se:
-
redovne posete ginekologu
-
skrining testovi: PAPA test i kolposkopija
-
HPV test paralelno sa PAPA testom – povećava specifičnost i osetljivost
Preporuka:
-
PAPA test jednom godišnje za žene od 21 do 64 godine
-
češće kontrole ako postoje faktori rizika
Budite odgovorni prema svom zdravlju!

Autor teksta:
dr Katarina Katanić, specijalista biolog – molekularni biolog