D-DIMER
D-dimer se normalno ne može detektovati u krvi ili je pisutan u jako malim koncentracijama, osim u slučaju kada organizam sam stvara (i razgrađuje) ugrušak. Ugrušak se sastoji od različitih delova umreženog fibrina, koji se postepeno razgrađuje, a jedan od krajnjih proizvoda njegove razgradnje je D-dimer.

Uzroci pojave povišenih vrednosti
Kada je krvni sud ili tkivo povređeno i kada počne da krvari, telo pokreće proces hemostaze kojim se stvara krvni ugrušak i zaustavlja krvarenje. Nastaju lanci proteina – fibrini, koji se međusobno umrežavaju formirajući fibrinsku mrežu, koja zajedno sa trombocitima pomaže zadržavanju krvnog ugruška na mestu povrede sve dok povreda ne zaraste.
Faktori rizika
Postoji veliki broj faktora rizika za pojavu povišenih vrednosti D-dimera. Povišene vrednosti se mogu naći: u slučaju većih hirurških zahvata, produženog stanja ležanja (imobilisanosti), upotrebe kontraceptivnih pilula ili hormonske supstitucione terapije, preloma, trudnoće i skorijih porođaja, antifosfolipidnog sindroma, naslednih poremećaja koagulacije (prisustvo faktora V Leiden mutacije, trombofilija), ranijih venskih tromboembolijskih događaja (VTE), gojaznosti, pušenja.
Simptomi povišenih vrednosti
Povišene vrednosti D-dimera najčešće se javljaju kod duboke venske tromboze (DVT), plućne embolije (PE) i kod diseminovane intravaskularne koagulacije (DIC). Simptomi duboke venske tromboze su: bol u nozi, otok noge, crvenilo ili crvene linije na nogama. Iako se krvni ugrušci najčešće stvaraju u dubokim venama donjih ekstremiteta, mogu nastati i u drugim delovima tela.
Određivanje D-dimera je od značaja ukoliko pacijent ima neki od simptoma plućne embolije: otežano disanje, kašalj, iskašljavanje krvi, bol u grudima, ubrzan rad srca.
Merenje D-dimera može biti od pomoći i u dijagnozi diseminovane intravaskularne koagulacije, stanja u kom dolazi do prekomerne aktivacije i potrošnje faktora koagulacije i formiranja trombova po celom organizmu.
Dijagnostika
Glavna upotreba D-dimera kao laboratorijsko-dijagnostičkog parametra, koristi se u svrhu isključivanja prisustva tromboembolijskih poremećaja i to pre svega u hitnoj dijagnostici pacijenata sa sumnjom na trombozu dubokih vena i plućnu emboliju. Povećane vrednosti D-dimera očekivane su i u stanjima kao što su diseminovana intravaskularna koagulacija, malignitet, sepsa, preeklampsija. Visoke vrednosti D-dimera se mogu sresti i kod drugih stanja kao što su neke infekcije, bolesti jetre, neki tumori. Vrednosti ovog parametra rastu i tokom godina života, pa kod ljudi koji imaju više od 80 godina, povišenje vrednosti, ne mora uvek biti znak bolesti.
Preporuka je da kada se prate vrednosti D-dimera u toku bolest, uvek treba da se određivanje vrši na isti način, u istoj laboratoriji.
Interpretacija rezultata
Normalan ili „negativan“ rezultat D-dimera (nivo D-dimera je ispod unapred određenih graničnih vrednosti) znači da testirana osoba nema akutno stanje ili bolest koja dovodi do stvaranja i raspada ugrušaka. Određivanje D-dimera se koristi da bi se isključilo zgrušavanje kao uzrok simptoma.
Pozitivan rezultat D dimer-a ukazuje na moguće prisustvo krvnog ugruška (tromba) u telu, ali ne govori o njegovoj lokaciji ili uzroku nastanka. Međutim, povećane vrednosti ne moraju ukazivati na prisustvo tromboze, jer i druga stanja i faktori mogu imati za posledicu povećanje nivoa D-dimera (npr. u trudnoći dolazi takođe do stvaranja i razgradnje fibrina).
Poznato je da je D-dimer test velike senzitivnosti – osetljivosti, ali male specifičnosti, što znači da može biti povišen kod različitih stanja i bolesti. Koristi se kao značajan dodatni parametar u laboratorijskoj dijagnostici.
COVID-19 i povišena vrednost D-dimera
Od početka pandemije Covid-19, pokazalo se veoma korisnim uključivanje D-dimera kao biomarkera prognoze i praćenja toka ove viremije. Povišene vrednosti D-dimera i nastanka sklonosti ka stvaranju krvnih ugrušaka, primećene su kod određenog broja obolelih pacijenata.
Kod infekcije Covid-19 često se javljaju komplikacije praćene trombozom vena i arterija u svim delovima tela. Ustanovljeno je da je sam virus sposoban da pokrene koagulacioni proces i tako dovede do formiranje tromba. S druge strane, zna se da jak zapaljenski odgovor organizma može da ošteti krve sudove i započne proces tromboze u njima, a manifestuje se nakon dugotrajne iscrpljenosti, dugog ležanja, poremećaja sastava krvi i povećanja viskoznosti usled visoke temperature i dehidracije.
Kod pacijenata sa izraženijom kliničkom slikom, Covid-19 virus, pored toga što dovodi do promena na plućima, može znatno uticati na venski i arterijski sistem. Promene do kojih može doći jesu citokinska oluja, narušavanje koagulacione kaskade i trombotičke komplikacije. Isto tako je primećeno da su komplikacije češće kod ljudi koji i inače imaju probleme sa krvnim sudovima, kao što su dijabetičari, ljudi koji boluju od povišenog krvnog pritiska, nekih autoimunih oboljenja i slično.
Tokom epidemije Covid-19 rađene su mnogobrojne naučne studije koje su pokazale da postoji korelacija između povišenih vrednosti D-dimera i težine bolesti. Potvrđeno je da vrednosti koje su jako visoke (5 puta veće od normalnih) kod obolelih od Covid-19 imaju veće šanse za loš ishod.
Cena D-dimera
Cena D-dimera usklađena je sa metodom i načinom rada. Sve cene možete videti i na nasem sajtu u rubrici cenovnik.
Lečenje
Ukoliko pacijenti imaju povišene vrednosti D-dimera, neophodno je uvesti antikoagulantnu terapiju – lekove koji sprečajaju nastajanje tromba.
Ako pacijent ne dolazi iz ustanove u kojoj se već leči, nakon razgovora sa stručnm konsultantom Aqualab-a, upućuje se u poliklinike i ordinacije Family medica koje rade u sklopu ovog sistema.
Prof.dr Mirka Ilić
Specijalista medicinske biohemije
Stručni konsultant laboratorija Aqualab