Hormoni štitne žlezde

Tireoidea ili štitna žlezda je žlezda sa endokrinim lučenjem i nalazi se na prednjoj strani vrata. Ona se sastoji iz dva režnja, levog i desnog, koji su po sredini povezani suženjem koje se naziva istmus. Tireoidea je braonkasto-crvene boje i bogata je krvnim sudovima. Tokom perioda detinjstva, pravilna funkcija tireoidne žlezde je ključna u razvoju mozga.

hormoni stitne žlezde

Hipotalamus i hipofiza direktno regulišu rad štitne žlezde a samim tim i produkciju hormona. U hipotalamusu se luči tireotropin-oslobađajući hormon (TRH) koji direktno utiče na hipofizu koja luči tireostimulišući hormon (TSH). U zdravom organizmu, hipotalamus i hipofiza prepoznaju sva odstupanja u lučenju hormona štitne žlezde. Ukoliko dođe do niskog nivoa ovih hormona, hipofiza i hipotalamus počinju da luče više TRH i TSH, signalizirajući štitnoj žlezdi da produkuje više hormona.

Funkcija štitne žlezde

Osnovna funkcija štitne žlezde je prozvodnja hormona trijodtironina (T3) i tiroksina (T4), koji su metabolički aktivni, kao i kalcitonina koji učestvuje u regulaciji kalcijuma.

Hormoni štitne žlezde pomažu telu da koristi energiju, održava telesnu temperaturu i omogućavaju normalan rad mnogih organa.

Osnovna funkcija štitne žlezde jeste da uzima jod iz hrane koju unosimo te i da ga konvertuje u hormone štitne žlezde. Ćelije štitne žlezde su jedine ćelije u organizmu koje su u stanju da apsorbuju jod. One kombinuju jod i aminokiselinu tirozin od kojih se sačinjavaju T3 i T4.

Štitna žlezda ostvaruje efekte na metabolizam ugljenih hidrata i lipida, kardiovaskularni sistem, gastrointestinalni trakt, reproduktivni sistem, centralni nervni sistem i metabolizam kostiju. Ti procesi uključuju:

  • regulaciju sagorevanja kalorija
  • rad srca
  • regulaciju telesne temperature
  • tranzit hrane kroz digestivni sistem
  • kontrakciju mišića

Dva osnovna poremećaja u funkciji štitne žlezde su smanjenje funkcije – hipotireoidizam i pojačana funkcija tireoidee – hipertireoidizam.

Hipotireoidizam

Hipotireoidizam je često oboljenje koje karakteriše smanjena aktivnost štitne žlezde pri kojoj se ne proizvodi dovoljno tireoidnih hormona.

Pošto štitna žlezda direktno utiče na regulaciju telesne temperature i korišćenje energije, pri njenoj oslabljenoj funkciji procesi u organizmu se usporavaju. To dalje ima za posledicu usporavanje metabolizma i smanjenje energije.

Simptomi hipotireoidizma mogu biti blagi i mogu navesti na sumnju na neku sasvim drugu bolest. Ti simptomi uključuju:

  • Poremećaj menstrualnog ciklusa
  • Konstipaciju (zatvor)
  • Depresiju
  • Gubitak kose i njene jačine
  • Povišen holesterol
  • Promuklost
  • Bolove u zglobovima i napetost u mišićima
  • Usporen rad srca
  • Dobijanje na težini uprkos normalnoj ishrani

Od hipotireoidizma mogu oboleti osobe svih uzrasta, a može nastati kao posledica Hašimoto tireoiditisa (autoimuno oboljenje štitne žlezde), terapije radioaktivnim jodom, primene lekova na bazi amiodarona (Cordarone), nedovoljnog unosa joda kroz ishranu ili kao posledica operacije štitne žlezde.

Hipertireoidizam

Hipertireoidizam je stanje povišene funkcije štitne žlezde pri čemu se proizvodi previše tireoidnih hormona. Kod osoba ženskog pola je ovo stanje učestalije nego kod osoba muškog pola iako može pogoditi i ovu grupaciju.

Najčešći uzrok hipertireoidizma, tj. ubrzanog rada štitne (tiroidne) žlezde, je Grejvsova bolest. Ovo autoimuno oboljenje čini da se antitela usmeravaju upravo na štitnu žlezdu, stimulišući je da stvara velike količine tireoidnog hormona.

Simptomi hipertireoidizma uključuju:

  • Poremećaj sna
  • Konstantan umor i slabost
  • Osetljivost na toplotu
  • Uvećan vratni predeo
  • Palpitacije
  • Drhtavicu i trzaje

Sa prisutnim kliničkim simptomima koji odlikuju oboljenja štitne žlezde, obično se pribegava određivanju nivoa sledećih hormona: TSH, T4, T3, FT4, FT3, anti-Tg, anti-TPO u krvi. FT4 i FT3 su slobodne frakcije tireoidnih hormona, koji su aktivni u plazmi, a predstavljaju osetljive i značajne indikatore tireoidne funkcije.