Humani Papiloma Virus (HPV) detekcija DNK i genotipizacija
Humani Papiloma virus (eng. Human Papillomavirus, HPV) predstavlja grupu virusa koji u organizmu ljudi mogu dovesti do nekontrolisane proliferacije tkiva, odnosno do tumorskog rasta. Kod većine ljudi ne izaziva nikakve probleme. Međutim, određeni tipovi ovog virusa mogu uzrokovati infekcije genitalnog trakta kod muškaraca i žena.
Na osnovu epidemioloških kriterijuma, HPV sojevi se klasifikuju kao:
- Niskorizični sojevi: 6, 11, 40, 42, 43, 44, 54, 61, 62, 67, 69, 70, 71, 74, 81, 90 i 91, koji retko kad izazivaju lezije koje napreduju do predkarcinomskih promena.
- Sojevi sa višim rizikom (potencijalno visokorizični sojevi): 26, 53, 66, 68 i 82.
- Visokorizični sojevi: 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58 i 59.
Niskorizični sojevi u retkim slučajevima dovode do pojave karcinoma, iako nekoliko niskorizičnih sojeva HPV-a izaziva bradavice u genitalnom, anusnom predelu ili u ustima ili grlu.
Infekcije ovim tipom virusa su vrlo česte, skoro svi seksualno aktivni pojedinci, bez obzira na pol ili seksualnu orijentaciju, inficirani su nekim tipom HPV virusa nakon nekoliko meseci od prve seksualne aktivnosti. HPV može biti uzrok kod 6 tipova karcinoma, i to: analnog, cervikalnog, orofaringealnog (karcinom grla), penilnog, vaginalnog i karcinoma vulve.
HPV vakcine mogu da nas zaštite od infekcije HPV tipovima koji izazivaju oboljenja, sprečavaju nastanak velikog broja karcinoma koji nastaju usled HPV infekcije ili od pojave genitalnih bradavica. Po dostupnim podacima, od 2006. godine u Sjedinjenim Američkim Državama došlo je do smanjenja infekcije HPV tipovima koji izazivaju većinu karcinoma i genitalnih bradavica za 88%, dok su među odraslim ženama infekcije HPV-om opale za 81%*.
Od 2019. godine, HPV vakcina protiv određenih visokorizičnih sojeva je postala dostupna i u Srbiji.
Svetska zdravstvena organizacija je objavila da je HPV drugi vodeći uzrok smrtnosti od karcinoma kod žena. Procenjeno je da je HPV uzročnik 630.000 karcinoma godišnje na svetskom nivou. Cervikalni karcinom je četvrti najčešći oblik karcinoma koji se javlja kod žena, a procenjeno je da je u 2020. godini od ovog oblika karcinoma 342.000 žena izgubilo život.
U našoj zemlji, karcinom grlića materice predstavlja drugi vodeći uzrok oboljevanja i četvrti uzrok umiranja od karcinoma među ženskom populacijom, sa preko 1.300 obolelih i približno 500 umrlih žena. Dokazano je da je u 99,8% slučajeva oboljenja uzrokovano HPV infekcijom, a jedini način zaštite jeste prevencija.
Takođe, redovne kontrole i testiranje vode ka sigurnom smanjivanju šansi od oboljevanja od karcinoma uzrokovanih HPV infekcijom. Otkrivanje karcinoma grlića materice u početnoj fazi je skoro 100% izlečivo, u odnosu na otkrivanje u kasnijim fazama razvoja bolesti.
Kako se HPV prenosi?

HPV se prenosi vrlo lako seksualnim putem između partnera. Može se prenositi bilo kojim intimnim kontaktom, uključujući i vaginalni, analni ili oralni odnos. Pravilna upotreba kondoma dovodi do smanjivanja verovatnoće prenosa HPV infekcija, ali ne sprečava je u potpunosti.
Da li HPV infekcija izaziva neke simptome?
U većini slučajeva, imunski sistem se izbori sa HPV infekcijom bez ispoljavanja ikakvih simptoma. Ukoliko dođe do ispoljavanja bradavica, možemo ih razlikovati po izgledu u zavisnosti od tipa HPV-a koji je njihov izazivač:
- Polne (genitalne) bradavice – mogu izgledati kao ravne lezije, male izbočine nalik karfiolu ili sitne izbočine nalik na stabljike. Kod žena se uglavnom ispoljavaju na vulvi, ali mogu se pojaviti i blizu anusa, na grliću materice ili u vagini. Kod muškaraca se ispoljavaju na penisu ili oko anusa.
- Uobičajene bradavice – pojavljuju se u vidu grubih, izdignutih izbočina i uglavnom se javljaju na rukama i prstima. U većini slučajeva, bradavice su samo estetski problem, ali mogu biti bolne i sklone povredama i krvarenju.
- Ravne bradavice – lezije sa ravnim vrhom, blago izdignute. Mogu se pojaviti bilo gde, kod dece se uglavnom javljaju na licu.
- Plantarne bradavice – tvrde, zrnaste izrasline koje se uglavnom javljaju na petama ili jastučićima tabana.
Dijagnostika HPV infekcije
Postoji nekoliko metoda koje se koriste za detekciju HPV infekcije, međutim, kao najsigurnija se pokazala detekcija DNK molekula HPV-a putem PCR metode.
U Aqualab laboratorijama se ova analiza izvodi pomoću najsavremenijih aparata za izolaciju DNK molekula, visoko senzitivnih reagenasa i Real Time aparata.
U Aqualab laboratorijama moguće je uraditi detekciju:
- 17 visokorizičnih genotipova (16, 18, 26, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 53, 56, 58, 59, 66, 68 i 82).
- 17 niskorizičnih genotipova (6, 11, 40, 42, 43, 44, 54, 61, 62, 67, 69, 70, 71, 74, 81, 90 i 91).
Kao uzorak se kod žena uzima cervikalni bris, a kod muškaraca uretralni bris.
Vreme izdavanja rezultata je do 5 radnih dana od dana dolaska u laboratoriju.
Šta možemo preduzeti kako bismo se zaštitili?
Redovna, godišnja kontrola je kao i uvek ključna u prevenciji svih bolesti!
Redovne posete ginekologu i rađenje skrining testova (PAPA test, kolposkopija) su od suštinskog značaja. HPV testiranje uz PAPA test povećava specifičnost i osetljivost pregleda, što omogućava blagovremeno otkrivanje potencijalno opasnih lezija.
Preporučena učestalost PAPA testa:
- Jednom godišnje za žene od 21 do 64 godine.
- Češće kontrole u slučaju postojanja faktora rizika.
Budite odgovorni prema svom zdravlju!
Autor teksta: Katarina Katanić,
specijalista biolog- molekularni biolog