Ulcerozni kolitis
Ulcerozni kolitis je autoimuno oboljenje i jedno od najčešćih inflamatornih bolesti sluznice debelog creva koje izaziva specifične ulceracije na unutrašnjim zidovima kolona. Najčešće zahvata završni deo debelog creva i rektum.

Iako od ulceroznog kolitisa mogu oboleti osobe bilo koje starosne dobi, najčešće se javlja kod osoba mlađeg uzrasta, između tinejdžerskog doba do sredine tridesetih. Tačan uzrok bolesti još uvek nije utvrđen ali se smatra da faktori iz sredine i genetska predispozicija igraju bitnu ulogu u nastanku oboljenja.
Tipovi ulceroznog kolitisa
Ulcerozni kolitis je difuznog karaktera, što znači da može zahvatiti različite delove debelog creva. U zavisnosti od lokaliteta, ulcerozni kolitis se klasifikuje kao:
Proktitis – najblaža forma kolitisa i lokalizovan je samo u rektumu.
Distalni kolitis – zahvata rektum i levi kolon pa ga zato prati karakterističan bol sa leve strane stomaka.
Proktosigmoiditis – zahvata rektosigmoidni kolon tj. rektum i donji deo kolona. Za ovaj tip ulceroznog kolitisa karakteristični su grčevi, dijareja i rektalni tenezmi.
Pankolitis – ekstenzivni kolitis koji zahvata debelo crevo u celosti, a karakterišu ga dijareja sa sukrvicom, bol pri pražnjenju, grčevi i gubitak telesne težine.
Ulcerozni kolitis simptomi
Iako je krv u stolici glavni i najučestaliji simptom uleceroznog kolitisa, ovo oboljenje može biti praćeno i sledećim simptomima:
- Grčevi u stomaku
- Tenezmi (nagon za pražnjenjem ali ne i samo pražnjenje creva)
- Gubitak apetita
- Osećaj umora
- Groznica
- Bol u zglobovima
- Anemija
- Fekalna inkontinencija
- Bol u stomaku pri pražnjenju
Većina ovih simptoma se može javiti i kod drugih oboljenja, poput Kronove bolesti. Međutim, ulcerozni kolitis zahvata samo debelo crevo i njegove zidove, dok se Kronova bolest može širiti i na druge delove probavnog trakta.
Komplikacije
Kod nelečenog ulceroznog kolitisa može se javiti nekoliko zdravstvenih komplikacija koje mogu ugroziti život obolele osobe.
Zapaljenske promene se vremenom mogu proširiti i tako dovesti do fibroznih promena. Posledica ovog procesa je gubitak haustracije usled koje nastaje karakteristično suženje creva.
U ostale komplikacije spadaju perforacija kolona, krvarenje, povećan rizik od karcinoma debelog creva, toksični megakolon (abnormalno uvećanje kolona), dehidriranost i osteoporoza.
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na osnovu laboratorijskih ispitivanja i pomoću dijagnostičke metode kao što je kolonoskopija.
Ispitivanjem uzorka fecesa (koprokultura) može se uočiti prisustvo krvi u stolici ali se može i isključiti prisustvo parazita koji izazivaju slične simptome. U ostala laboratorijska ispitivanja spadaju kompletna krvna slika, hepatogram, pregled urina, CRP.
Prisustvo ulceroznog kolitisa najčešće se utvrđuje kolonoskopijom.
Lečenje
Cilj terapije jeste otklanjanje ili ublažavanje simptoma a to se može učiniti primenom medikamentozne terapije, operativnih procedura i odgovarajućim dijetetskim režimom. Potpuno izlečenje nije moguće.
U okviru medikamentozne terapije primenjuju se antibiotici, kortikosteroidi, supozitorije, imunomodulatori i/ili lekovi koji sprečavaju dijereju.
Kod pacijenata kod kojih je bolest uznapredovala i ne reaguje na ostale vidove terapije, potrebno je izvršiti hirusrške zahvate kojima se uklanja deo kolona (kolektomija sa ileorekto anastomozom) ili rektuma (proktokolektomija sa ileostomom).
Ulcerozni kolitis ishrana
Tokom lečenja ulceroznog kolitisa neophodan je odgovarajući dijetetski režim.
Treba imati na umu da se ishrana mora prilagoditi svakoj osobi jer ne postoji jasno propisan režum ishrane koji bi odgovarao svakome.
Najčešće je potrebno konzumirati sledeće:
Visokokaloričnu hranu. Usled naglog gubljenja telesne težine koje je svojstveno ovom oboljenju, potrebno je nadoknaditi visokokalorične nutrijente.
Namirnice bez laktoze. Osobe koje boluju od ulceroznog kolitisa takođe su često i netolerantne na laktozu koja može izazvati stomačne tegobe. Potrebno je izbegavati mlečne proizvode koji sadrže laktozu.
Namirnice sa niskim nivoom masti. Ulcerozni kolitis remeti apsorpciju masti i pogoršava simptome bolesti. Zato je potrebno smanjiti unos masne hrane, pogotovo crvenog mesa.
Namirnice sa malim nivoom vlakana. Vlakna pospešuju perilstatiku i dovode do čestog pražnjenja creva. Stoga treba izbegavati mahunarke, pečeni dulek, suvo i bobičasto voće koji su jako bogati vlaknima.
Namirnice bez glutena. Kod osoba koje boluju od ove bolesti gluten može dovesti do pogoršanja simptoma.
Alkohol, kofein i gazirana pića potpomažu tranzit hranjljivih sastojaka pa mogu dovesti do čestog pražnjenja. Iz tog razloga je potrebno smanjiti njihov unos.