Vitamini

Vitamini su supstance neophodne za normalno funkcionisanje organizma i kao takve ih je potrebno unositi svakodnevno, tokom celog života u tačno definisanim, optimalnim količinama.

Šta su vitamini?

 

Kada bi organizam imao svoje „gorivo“, onda bi to upravo bili vitamini koji imaju veliki uticaj na zdravlje i razvoj organizma. Vitamini su neophodni zbog učešća u metaboličkim procesima, gde svoju ulogu ostvaruju kao sastavni delovi enzimskih sistema. Kako ljudski organizam nije u stanju da ih sintetiše, moraju se unositi hranom. U suprotnom dolazi do poremećaja metabolizma koji se ogleda u pojavi simptoma koji su karakteristični za nedostatak konkretnog vitamina. Oni su takođe značajni jer služe za sintezu mnogih koenzima, koji poseduju vitaminski deo molekule, i upravo je taj deo nosilac funkcije koenzima. S obzirom na to da su zalihe vitamina u organizmu vrlo male, neophodno je unositi ih svaki dan. Samo neke od njih organizam može sam da stvara, i to iz drugih jedinjenja koji se nazivaju provitamini. Vitamini se nalaze u namirnicama u različitim količinama i odnosima.

Uobičajna je podela vitamina prema njihovoj rastvorljivosti u vodi na:

  • hidrosolubilne u koje spadaju vitamin C i grupa B vitamina
  • liposolubilne vitamine u koje spadaju vitamini A, D, E i K.

 

Simptomi deficita vitamina u organizmu

Nedostatak nekog vitamina pre svega lose utiče na određeni segment našeg zdravlja, ali kako su svi procesi u organizmu međusobno povezani taj deficit indirektno izaziva nepovoljnu situaciju i za odvijanje drugih procesa u telu. Nedostatak vitamina najveće posledice ostavlja po imunitet, jer njegova snaga tada opada u odnosu na štetne bakterije koje napadaju organizam, stvarajući oboljenja. Vitamini za imunitet, ali i za druge sisteme u organizmu imaju ogroman značaj, podstiču i doprinose boljem zdravlju. Bolesti koje nastaju kao posledica deficita vitamina u organizmu, najčešće su uzrokovane dugotrajnim nedostatkom nekog od vitamina, zbog smanjenog unosa vitamina ili zbog defekta u metaboličkoj konverziji vitamina. Najčešći su pojava rahitisa, celijakije, uočavaju se i promene na perifernim nervima nervima i mozgu, lupanje srca, česte su anemije, malaksalost, prevremeni porođaji i pobačaji, lako zamaranje, glavobolje i anksiozno-depresivna stanja.

 

Dijagnostika

U Aqualab laboratorijama se savremenim metodama određuje veliki broj vitamina:

  • Vitamin D (25-OH), Vitamin D3 (1, 25-OH)
  • Vitamin A
  • Vitamin E
  • Vitamin H
  • Vitamin K
  • Vitamin B1
  • Vitamin B2
  • Vitamin B3
  • Vitamin B5
  • Vitamin B6
  • Vitamin B12
  • Vitamin C

Preporuka. Veoma je važno redovno kontrolisati status vitamina u krvi, jer simptomi nisu lako primetni i ne dovode se u vezu sa nedostatkom vitamina, a svaki deficit ili suficit je lako rešiv pravilnom ishranom ili suplementacijom.

 

Vitamin D total (25-OH) i Vitamin D3 (1, 25-OH)

Vitamin D je veoma bitan liposolubilni vitamin koji se unosi putem hrane ili se sintetiše u koži pod dejstvom UV zrakova. Postoje dva glavna oblika vitamina D: Vitamin D2 (ergokalciferol) i Vitamin D3 (holekalciferol).

Vitamin D3 je oblik koji se sintetiše u koži pod dejstvom sunčevih zraka. Simptomi deficijencije uglavnom uključuju slabost, loše raspoloženje, malaksalost, bolove i prelome kostiju, bolove u mišićima.

 

Ukoliko deficit potraje duže vreme mogu se javiti rahitis i osteomalacija kod dece, a kod odraslih ostepenija koja može progredirati u osteoporozu, autoimune bolesti, poremećaji kardiovaskularnog sistema.

Kako je vitamin D liposolubilni protein unos vitamina treba da bude kontrolisan, jer preterane doze mogu dovesti do nagomilavanja u organizmu i do toksičnosti vitaminom D, a glavni simptomi su mučnina i povraćanje, anoreksija, slabost, nervoza, te je veoma važno redovno kontrolisati nivo vitamina D u krvi.

 

VITAMINI B GRUPE

 

 

Vitamin B12

Vitamin B12 je esencijalni nutrijent neophodan za sintezu DNK i dobro funkcionisanje nervnog sistema. Poznat je i pod nazivom kobalamin i pripada vitaminima koje ljudski organizam ne može sam da stvori.

Glavni izvor ovog vitamina su namirnice životinjskog porekla. Prvi znaci i simptomi deficita su umor, bledilo, češće glavobolje, trnjenje u rukama i nogama, konfuzija, problemi sa ravnotežom, dok se na kraju može razviti perniciozna anemija.

 

 

Odrasle osobe treba da kontrolišu nivo vitamina B12 jednom godišnje, a u slučaju prisustva navedenih simptoma, analizu treba odraditi u najkraćem roku.

 

Vitamin B1

Vitamin B1 (tiamin) neophodan je za pravilan metabolizam ugljenih hidrata. Nedostatak ovog vitamina uzrokuje bolest beri-beri koja se karakteriše smetnjama u radu srca, zadržavanju vode u organizmu, grčenju i trnjenju ruku i nogu, te može uzrokovati poremećaje u radu mozga. Takođe se mogu javiti umor, mučnina, gubitak apetita, anemiju i česte promene raspoloženja.

 

Vitamin B2

Vitamin B2, poznat i kao riboflavin, učestvuje u metabolizmu ugljenih hidrata, masti i proteina. Nalazi se gotovo u svim namirnicama biljnog i životinjskog porekla. Iako dobra ishrana obezbeđuje dovoljan unos ovog vitamina, postoje određene okolnosti koje mogu izazvati nedostatak kao što su prekomerno konzumiranje alkohola, duvana i kofeina, stres i prekomerna fizička aktivnost. Najčešći simptomi nedostatka vitamina B2 su opšti osećaj slabosti, bol u grlu ili jeziku, pukotine na ivicama usana, prommene na koži, anemija.

 

Vitamin B3

Vitamin B3 ili niacin ulazi u sastav enzima značajnih za metabolizam ugljenih hidrata, proteina i masti, pomaže u pretvaranju hrane u energiju, održava kožu zdravom i potpomaže funkcionisanju nervnog sistema kao i sistema za varenje. Kod hipovitaminoze dolazi do pelagre, oboljenja koje se manifestuje neujednačenom pigmentacijom kože. Blaži simptomi su crvena ogrubela koža, crvenilo i hipertrofija papila jezika, dok su teži simptomi ogrubela koža pri izlaganju svetlosti, depresija, gubitak apetita, grčevi mišića. Simptomi hipervitaminoze su crvenilo, svrab, vrućina, gastrointestinalne smetnje.

 

Vitamin B5

Vitamin B5 (pantotenska kiselina) je sastavni deo koenzima A, koji učestvuje u metabolizmu ugljenih hidrata, masti i proteina, spada u grupu antistresnih vitamina, neophodan je za razvoj centralnog nervnog sistema. Široko je rasprostranjen u hrani. Deficit je praćen umorom, gubitkom apetita, depigmentacijom kože, zapaljenskim promenama na koži, zaustavljanjm rasta, lošim varenjem, nesanicom.

 

Vitamin B6

Vitamin B6 omogućava stvaranje nekoliko neurotransmitera, neophodan je za normalan razvoj i funkcionisanje mozga, za stvaranje hormona koji regulišu raspoloženje (serotonin, norepinerfin) i bio-ritam (melatonin). Simptomi deficita su slabost mišića, nervoza, depresija, problemi sa koncentracijom, psihički poremećaji.

 

Vitamin C

Vitamin C ili askorbinska kiselina je vitamin rastvorljiv u vodi, a najveći izvori ovog vitamina su sveže voće i povrće.

 

 

Vitamin C ima mnogobrojne uloge u organizmu kao sto su stvaranje kolagena, sinteza neurotransmitera, antiinflamatorno dejstvo. Moćan je antioksidans koji uspešno štiti od infekcija i ojačava imuni sistem. Odličan je za ubrzavanje oporavka od bolesti i prevenciju od kasnijih virusnih infekcija. Hipovitaminoza se manifestuje gubitkom apetita, umorom, nervozom, bolom u mišićima, suvom kožom, čestim prehladama.

 

Vitamin A

Vitamin A, (Retinol) je prvi izolovan liposolubilni vitamin, ali mu prvo mesto pripada i zbog brojnih važnih funkcija u organizmu. Vitamin A štiti ćelijske membrane i bitan je za održavanje normalne funkcije epitela, skeletnih mišića, te prilikom njegovog nedostatka nastaju promene na koži, javljaju se ispucali uglovi usana, dolazi do opadanja kose.

 

 

Posebnu važnost ima u fiziologiji vida, jer učestvuje u stvaranju vidnog pigmenta (rodopsina) koji se nalazi u štapićastim ćelijama mrežnjače. Smatra se takođe da vitamin A pojačava funkciju imunološkog sistema i sprečava pojavu nekih zaraznih bolesti.

 

Vitamin E

 

 

Vitamin E postoji čak u osam različitih formi, od kojih se izdvaja alfa-tokoferol kao najaktivniji oblik. Ovaj vitamin je snažan antioksidans, što povećava njegovu zaštitnu ulogu u organizmu. Simptomi nedostatka vitamina E su slabost mišića, gubitak mišićne mase, problemi sa vidom, a hronični nedostatak dovodi do hemolitičke anemije i neuroloških poremećaja. Što se tiče povećanih koncentracija vitamina E, mogu dovesti do krvarenja i smanjenja nivoa vitamina K u organizmu.

 

Vitamin K

 

 

Vitamin K je pokretač celog procesa zgrušavanja krvi i bez njega bi zaustavljanje krvarenja bilo nemoguće. Pored toga, ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju. Smatra se da ima ulogu u prevenciji bolesti srca. Nedostatak vitamina K ogleda se kroz sledeće simptome: modrice, hematomi, bolovi u stomaku, pojačano menstrualno krvarenje, krvarenje iz nosa i desni, krv u mokraći, kao i anemija.

 

Autor teksta

Sanja Mitanović

Dipl. farmaceut- medicinski biohemičar