Lipidni status

Lipidni status obuhvata grupu testova kojom se određuje nivo specificnih molekula masti zvanih lipidi u krvi. Treba ga određivati u okviru celokupne procene rizika za nastanak aterogenih pojava i razvoj kardiovaskularnih oboljenja. Učestalost provere lipidnog statusa zavisi uzrasta, pola, faktora rizika kao i terapije koja se primenjuje ili se tek započinje. Kod odralih osoba preporuka je da to bude dva puta godišnje.

U laboratorijama Aqualaba mogu se uraditi analize koje daju preciznu sliku lipidnog statusa, i to: Holesterol, Trigliceridi, HDL-holesterol, LDL-holesterol, Faktor rizika i Indeks ateroskleroze, Apo A-I, Apo B, Apo E, Lipoprotein (a), Lipoprotein X, Homocistein, Elektroforeza lipoproteina.

 

 

Kao početno ispitivanje radi se rutinska laboratorijska provera lipidnog statusa koja uključuje četiri osnovna parametra: ukupan holesterol, LDL holesterol, HDL holesterol i trigliceride, iz čega se mogu odrediti Faktor rizika i Indeks ateroskleroze.

 

Holesterol

Holesterol je nephodan sastavni deo organizma, potreban je za normalno funkcionisanje svake ćelije, ulazi u sastav ćelijskih membrana, učestvuje u sintezi polnih hormona i transportu liposolubilnih vitamina (A, D, E i K).

Poreklo holesterola u organizmu je dvojako (endogeno i egzogeno), oko 2/3 holesterola nastaje sintezom u organizmu najvećim delom u jetri, a svega 1/3 se unosi hranom.

Holesterol se u krvi transportuje tako što se veže za proteine gradeći lipoproteine različite gustine, te postoji više frakcija, od kojih su najznačajnije:

 

 

– HDL (engl. High Density Lipoprotein), lipoproteini velike gustine, imaju protektivnu ulogu, tako da što su više vrednosti HDL holesterola, to je bolje, jer ovaj holesterol „čisti“ krvne sudove..

– LDL (engl. Low Density Lipoprotein), lipoproteini male gustine. LDL holesterol ili ″loš holesterol″ te je njegovo određivanje važno kao faktor rizika za koronarna oboljenja, a posebno kod pacijenta kod kojih je dijagnostikovana ateroskleroza.

– Trigliceridi – su najčešća vrsta masti (lipida) u telu. U organizam se najvećim delom unose putem hrane, a u manjoj meri ih proizvodi sam organizam. Ako putem hrane unosimo više kalorija nego što sagorevamo, doći će do povećanja nivoa triglicerida, odnosno javiće se hipertrigliceridemija. 

– Faktor rizika –   računski parameterpredstavlja odnos između ukupnog holesterola i protektivnog HDL holesterola (holesterol/HDL holesterol) i koristi se radi procene rizika razvoja ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja.

– Indeks ateroskleroze je računski parameter – predstavlja odnos između sadržaja holesterola u aterogenim LDL česticama i sadržaja holesterola u protektivnim HDL česticama, I služi kao dodatni parametar u proceni aterogenog rizika.

Indeks ateroskleroze = LDL-h/HDL-h

 

 

Poremećaj metabolizma lipida

Poremećaj metabolizma lipida ima za posledicu povećanje jedne ili više frakcija lipida i lipoproteina u krvi. Takve promene su poznate kao hiperlipoproteinemije, i mogu biti primarne i sekudnarne.

Primarne su posledica genetskih poremećaja na različitim nivoima metabolizma lipida, dok se sekundarne javljaju češće usled samog životnog stila, primene određenih lekova ili postojanja različitih oboljenja (diabetes tip I i II, hipotiroidizam, pankreatitis, različite bolesti jetre i burega).

Povećane vrednosti ukupnog holesterola i LDL-holesterola u krvi su obično povezane sa nepravilnom ishranom i stresom, i vodeći su faktor rizika za razvoj ateroskleroze i koronarne bolesti srca.

 

 

Faktori rizika

  • Uticaj godina i pola- vrednosti lipidnih paramerara se povećavaju sa godinama života. Razlike postoje i između muskaraca i žena, kao posledica efekta estrogena, ali se ove razlike gube vremenom, usled nastupanja menopauze i promena u hormonskom statusu.
  • Način ishrane- veliki unos zasićenih masti, holesterola i ugljenih hidrata nepovoljno utiče na lipidni status.
  • Gojaznost – gojazne osobe imaju aterogeni profil koji podrazumeva povećan ukupni holesterol, LDL i trigliceride, a sniženu koncentraciju HDL holesterola.

Uticaj pušenja i alkohola- pušenje dovodi do promena lipidnog statusa i taj efekat zavisi od broja popušenih cigareta. Alkohol takođe pokazuje ovaj dozno zavisni efekat.

 

 

Simptomi povišenih vrednosti

Poremećaj metabolizma lipida vrlo često ne daje nikakve simptome, dok se istovremeno na nivou krvnih sudova, odvija proces ateroskleroze. Ateroskleroza se karakteriše deponovanjem lipida u zidu krvnih sudova što za posledicu ima stvaranje aterosklerotskog plaka. Napredovanjem ovog procesa, sužava se lumen krvnog suda i dolazi do razvoja kardiovaskularnih bolesti. Danas se ateroskleroza smatra jednim neizbežnim procesom koji progredira starenjem, čak i u odsustvu faktora rizika. Međutim, u prisustvu faktora rizika kao što je hiperlipoproteinemija, proces ateroskleroze je višestruko ubrzan. Komplikacije ateroskleroze uključuju mnoga ozbiljna oboljenja kao što su: aneurizme, angina, oboljenje karotidnih arterija, popuštanje srca, srčani udar, moždani udar, oboljenje bubrega.

 

 

Dijagnostika

Za pravilno postavljanje dijagnoze dislipidemije važno je uzimanje uzoraka prema preporukamama:

  • gladovanje u trajanju od 12h pre uzorkovanja krvi
  • izbegavanje intenzivne fizičke aktivnosti
  • bez upotrebe lekova koji utiču na koncentraciju lipida (uz konsultacije sa ordinirajućim doktorom).

Za diferencijalnu dijagnozu poremećaja metabolizma lipida, pored osnovnih parametara i aterogenih indeksa, korisno je i određivanje drugih biohemijskih parametara kao što su: apo A-I, apo B, Apo E, Lipoprotein (a), Lipoprotein X i homocistein.

 

Interpretacija rezultata

Rezultate tumači ordinirajući lekar u skladu sa kliničkom slikom, uzimajući u obzir kao značajne faktore i porodičnu anamnezu, pridružene bolesti i terapiju koju pacijent koristi.

Kod tumačenja lipidnih parametara ustanovljene su preporučene vrednosti, kao one vrednosti koje nose najmanji rizik za pojavu kardiovaskularnih bolesti.

 

Vrednosti za ukupan holesterol

Preporučeno <5.19 mmol/L

Umeren rizik 5,2-6.19 mmol/L

Visok rizik > 6.2 mmol/L

 

Vrednosti za trigliceride

Optimalni < 1.7 mmol/L

Granično visok 1.7-2.25 mmol/L

Visok rizik 2.26-5.64 mmol/L

 

Vrednosti za LDL holesterol

Optimalni < 2.59 mmol/L

Iznad optimalnog 2.6-3.34 mmol/L

Granično visok 3.35-4.14 mmol/L

Visok rizik 4.12-4.89 mmol/L

Vrlo visok rizik >4.9 mmol/L

 

Vrednosti za HDL holesterol

Visok rizik < 1.0 mmol/L

Optimalan 1.0-1.54 mmol/L

Nizak rizik >1.55 mmol/L

 

Lečenje

 

 

Preporuke za regulaciju lipidnog statusa usmerene su u prvoj liniji na zdrav način života. On podrazumeva korekciju načina ishrane, redukciju telesne mase i povećanu fizičku aktivnost. Zdrava ishrana ukljucuje veliki unos voća, povrća i integralnih žitarica, zdravih masti, umeren unos mlečnih proizvoda, ribe i piletine, i male količine crvenog mesa i prerađevina od mesa. Savetuje se i prestanak pušenja, umerena konuzmacija alkohola i kafe, kao i redukcija stresa.

U slučajevima kada korekcija životnog stila ne daje zadovoljavajuce rezultate, uvodi se terapija lekovima. Medikamentozni vid lečenja uvek treba sprovoditi nakon pregleda kod ordinirajeg doktora, što naši pacijenti mogu učiniti u poliklinikama i ordinacijama Family medica koje rade u sklopu ovog sistema.

 

Autor teksta

Marija Ivanović

Dipl. farmaceut- medicinski biohemičar