Molekularna genetika

Genetika je do pre tridesetak godina bila oblast biologije koja se bavila proučavanjem puteva nasleđivanja osobina, kao i vezom između genotipa i fenotipa. Danas genetika ulazi u mnoge grane medicine i farmacije, i postaje sastavni deo života ljudi. Svaka osoba nasleđuje polovinu naslednih faktora od oca, a drugu od majke. Tako da u svakoj našoj somatskoj ćeliji treba da ima 46 hromozoma (23 od oca i 23 od majke).

Osnovna jedinica nasleđivanja je gen. U populaciji mogu postojati različiti oblici gena tj. aleli. Ako osoba ima iste alelske varijante nekog gena takav genotip je homozigot, a ukoliko ima različite alelske varijante kaže se da je genotip heterozigot. Bolesti se grubo mogu podeliti na monogenske i poligenske. Uzrok monogenskih bolesti je promena u jednom genu, što znači da ih je moguće identifikovati na genskom nivou. Poligenske bolesti su one za čiji nastanak je odgovorno više gena, kao i faktori sredine, a takvih bolesti je mnogo.

Molekularna genetikaje deo genetike koja se bavi analizom molekula DNK putem metoda molekularne biologije. Ova oblast bavi se proučavanjem strukture i funkcije gena, i samim tim ima veliku ulogu u medicini. Uz pomoć molekularne gentike možemo otkriti promene u genima koje su uzrok mnogih bolesti, ali i dati nam mogućnost lečenja mnogih bolesti. Metode koje se koriste u okviru molekularne genetike su izolacija nukleinskih kiselina (DNK i RNK) i umnožavanje gena ili delova gena putem PCR (Polymerase chain reaction) metode.

U Aqualab laboratorijama, koristeći najsavremenije aparate za izolaciju nukleinskih kiselina i Real Time PCR aparate, možemo za veoma kratko vreme uraditi dijagnostiku velikog broja bolesti koristeći različite uzorke biološkog materijala.