Kompletna krvna slika

Kompletna krvna slika (KKS) je jedna od najčešće izvođenih laboratorijskih analiza, veoma je značajna jer se koristi pri proceni opšteg zdravstvenog stanja i pomaže u otkrivanju raznovrsnih oboljenja poput anemija, virusnih i bakterijskih infekcija, alergijskih stanja, malignih oboljenja, poremećaja koagulacije, izloženosti toksičnim materijama.

kompletna krvna slika

Šta je kompletna krvna slika?

 

Kompletna krvna slika se određuje na savremenim analizatorima pri čemu se dobijaju brojni parametri koje treba dobro poznavati i tumačiti na pravi način:

  • Leukociti (WBC)– bela krvna zrnca koja imaju ulogu u odbrani organizma od spoljašnjih faktora, virusa i bakterija
  • Eritrociti (RBC) – su crvena krvna zrnca, u njihovom sastavu je hemoglobin koji vezuje kiseonik i transportuje ga kroz organizam
  • Hemoglobin (HGB) – označava koncentraciju hemoglobina u krvi
  • Hematokrit (HCT) – izražava procenat krvi koji čine crvena krvna zrnca
  • MCV– predstavlja prosečnu zapreminu eritrocita
  • MCHje prosečna koncentracija hemoglobina u eritrocitu
  • MCHCje prosečna koncentracija hemoglobin na litar eritrocita
  • RDW je mera varijabilnosti veličine eritrocita
  • Trombociti (PLT) – učestvuju u koagulaciji krvi, stvaranju ugruška, zaustavljaju krvarenje
  • MPV– predstavlja prosečnu zapreminu trombocita

 

 

 

Šta je leukocitna formula ili tzv diferencijalna krvna slika?

Leukociti (bela krvna zrnca) su skup pet različitih podvrsta i to: Neutrofili (Neu), Limfociti (Lym), Monociti (Mono), Eozinofili (Eoz), Bazofili (Bazo). Osim određivanja ukupnog broja leukocita važno je i praćenje promena broja navedenih podvrsta leukocita, odnosno leukocitarne formule.

  • Neutrofili– povećanje u ukupnom broju leukocita, ukazuje da se organizam “bori” sa bakterijama, odnosno da postoji bakterijska infekcija u organizmu.
  • Limfociti – povećanje u ukupnom broju leukocita je pokazatelj virusne infekcije, odnosno ukazuje na “borbu”organizma sa virusima.
  • Monociti–  povećanje broja  u ukupnom broju leukocita je takodje pokazatelj virusnih infekcija, i često prati povećanje limfocita, najćešće u pedijatriji.
  • Eozinofili– povećanje broja eozinofila u ukupnom broju leukocita, je pokazatelj neke alergijske reakcije u organizmu.

Bazofili– povećanje broja bazofila u ukupnom broju leukocita, ukazuje na prisustvo toksičnih materija u organizmu.

Uloga krvnih ćelija u organizmu je višestruka:

 

  • transportna uloga (transport O2, CO2, produkta katabolizma, nutrienata, hormona)
  • regulatorna uloga (regulacija pH, regulacija telesne temperature)
  • zaštitna uloga (od infekcija)

 

Određivanje kompletne krvne slike

S obzirom na veliki značaj svih krvnih elemenata, preporuka je da se kompletna krvna slika određuje u sledećim stanjima:

  • U svim stanjima kada postoje opšti simptomi jer je od velike pomoći pri postavljanju početne dijagnoze i donošenja odluke o daljim ispitivanjima, i primeni terapije.
  • Kod dece u okviru sistematskih pregleda, prvi put obično oko 6 meseca života, kao i u slučajevima kada je dete bolesno.
  • Praćenje nivoa hemoglobina, zatim broja eritrocita i određivanje hematokrita ima značaja i kod postavljanja dijagnoze anemije, i pri određivanju tipa anemija kako kod odraslih tako i kod dece.
  • Odredjivanje leukocita i leukocitarne formule je potrebno pri diferencijaciji virusnih infekcija od bakterijskih infekcija ili alergijskih stanja.

 

Značajno je određivanje KKS i kod praćenja procesa hemostaze.

 

Uzroci  poremećaja krvne slike i faktori rizika

Postoje brojni uzorci i oboljenja koji mogu da dovedu do poremećaja krvne slike i do promene njenih parametara, a najčešći su:

 

Simptomi

Simptomi su raznovrsni i zavise od toga u kom delu krvne slike je došlo do promene, odnosno koji su parametri promenjeni (eritrociti, leukociti, trombociti), tako da mogu biti prisutni sledeći simptomi i javljaju se izolovano ili više njih udruženo:

  • Umor, vrtoglavica, slabost
  • Glavobolja
  • Groznica, mučnina, povraćanje
  • Modrice ili krvarenja
  • Upala (otok, crvenilo) bilo gde na telu
  • Bol u zglobovima
  • Problem sa otkucajima srca ili krvnim pritiskom

 

Dijagnostika

Kompletna krvna slika se određuje u uzorku krvi, koji može biti uzet iz vene ili prsta, ili kod novorođenčadi iz pete. Analiza se obično radi iz uzorka krvi koji se uzima natašte, a u slučaju potrebe hitnih analiza može se uradti i u uzorku uzetom bez prethodne pripreme.

 

Cena

Cena određivanja kompletne krvne slike je usklađena sa metodom i načinom rada. Sve cene možete videti i na nasem sajtu u rubrici cenovnik.

 

Lečenje

Pregledom krvne slike možete saznati postoji li u vašem organizmu neko oboljenje koje treba lečiti ili stanje koje zahteva preventivne mere da se oboljenje ne bi razvilo. Pri tumačenju rezultata treba imati na umu i faktore koji koji mogu uticati na rezultate, kao što su nivo fizičke aktivnosti, ishrana, lekovi, stres, pušenje, menstrualni ciklus, nedovoljan unos vode i dr. Pri gledanju broja eritrocita u obzir treba uzeti pol, uzrast i druge biološke činioce.

Iz tog razloga, rezultate kompletne krvne slike uvek treba posmatrati u okviru kliničkog nalaza, te bez obzira što na izveštaju postoje navedene referentne vrednosti tumačenje treba prepustiti ordinirajućem lekaru zajedno sa kliničkim nalazom u okviru opšteg pregleda, što se može obaviti u poliklinikama i ordinacijama Family medica koje rade u sklopu ovog sistema.

 

Prim. dr sc. med. Slavica Cimbaljević

Spec. kliničke biohemije